Prekomerna telesna težina i gojaznost – zašto danas skoro svaka druga osoba ima višak kilograma?

Gojaznost i prekomerna tezina

Da li ste se nekada zapitali…

…zašto danas gotovo svaka porodica ima nekoga ko se bori sa viškom kilograma?

Možda ste to vi. Možda vaš partner, roditelj ili dete. Možda ste primetili da se, uprkos brojnim dijetama, savetima i programima za mršavljenje, broj ljudi sa prekomernom telesnom težinom neprestano povećava.

Kako je moguće da danas znamo više o zdravoj ishrani nego ikada ranije, a istovremeno imamo više gojaznih ljudi nego u bilo kom periodu moderne istorije?

Na prvi pogled odgovor deluje jednostavno – ljudi jedu previše i premalo se kreću.

Ali da li je zaista tako?

Ako je jedini razlog višak kalorija, kako objasniti da dve osobe mogu jesti gotovo istu hranu, a samo jedna dobije višak kilograma? Zašto neko može godinama da održava istu telesnu težinu, dok se drugi goji iako tvrdi da ne jede mnogo? Zašto se kilogrami kod mnogih ljudi uporno vraćaju čim prestanu sa dijetom?

Istina je da je gojaznost mnogo složenija nego što se dugo verovalo.

Na telesnu težinu ne utiče samo količina hrane koju pojedemo. Važnu ulogu imaju genetika, hormoni, kvalitet sna, nivo stresa, fizička aktivnost, godine života, sastav crevnog mikrobioma, lekovi koje koristimo, pa čak i okruženje u kojem živimo.

Zbog toga danas stručnjaci gojaznost više ne smatraju samo estetskim problemom ili posledicom nedostatka volje. Ona je prepoznata kao hronična bolest koja povećava rizik od razvoja dijabetesa tipa 2, bolesti srca i krvnih sudova, masne jetre, pojedinih malignih bolesti i brojnih drugih zdravstvenih problema.

Kako smo stigli dovde?

Ako bismo se vratili četrdesetak godina unazad, videli bismo potpuno drugačiju sliku.

Deca su provodila sate igrajući se napolju. Do škole se uglavnom išlo peške ili biciklom. Odrasli su imali fizički zahtevnije poslove, a slobodno vreme retko se provodilo ispred televizora, računara ili mobilnog telefona (nije postojao).

Brza hrana nije bila na svakom uglu. Gazirani sokovi pili su se uglavnom u posebnim prilikama. Slatkiši nisu bili svakodnevna navika, a porcije hrane bile su znatno manje nego danas.

Danas živimo u potpuno drugačijem svetu.

Hrana nam je dostupna 24 sata dnevno. Industrijski proizvedeni proizvodi bogati šećerom, rafinisanim brašnom i mastima nalaze se na svakom koraku. Većina poslova podrazumeva dugotrajno sedenje, a veliki deo slobodnog vremena provodimo ispred ekrana.

Istovremeno smo izloženi hroničnom stresu, spavamo manje nego ranije i krećemo se znatno manje nego prethodne generacije.

Naš organizam nije evoluirao dovoljno brzo da se prilagodi ovakvom načinu života.

Gojaznost više nije problem pojedinca

Danas gotovo da ne postoji zemlja u kojoj broj osoba sa viškom kilograma ne raste.

Prekomerna telesna težina i gojaznost postale su jedan od najvećih zdravstvenih izazova 21. veka.

To nije problem jedne države, jednog kontinenta ili jedne starosne grupe. Pogađa muškarce i žene, mlade i stare, pa čak i decu.

Posebno zabrinjava činjenica da se gojaznost danas sve češće javlja u detinjstvu. Deca koja imaju višak kilograma imaju znatno veću verovatnoću da će biti gojazna i kao odrasle osobe, što povećava rizik od razvoja hroničnih bolesti mnogo ranije nego što je to bio slučaj kod prethodnih generacija.

Ovaj vodič će vam pomoći da razumete šta se zaista dešava

Na internetu postoji na hiljade tekstova koji obećavaju brzo mršavljenje, čudesne dijete ili „tajnu“ topljenja masnih naslaga.

Većina ih nudi jednostavna rešenja za veoma složen problem.

Cilj ovog vodiča nije da vam obeća brze rezultate, već da vam pomogne da razumete kako organizam reguliše telesnu težinu i zbog čega je nekim ljudima mnogo teže da smršaju nego drugima.

U narednim poglavljima saznaćete:

  • koliko je prekomerna telesna težina rasprostranjena u Srbiji, regionu i svetu;
  • kako se situacija promenila u odnosu na osamdesete godine prošlog veka;
  • koji su najvažniji uzroci gojaznosti;
  • kako pravilno proceniti da li imate povećan zdravstveni rizik;
  • zašto je obim struka često važniji od samog broja kilograma;
  • koje bolesti su povezane sa viškom telesne masti;
  • zašto nastaje osećaj stalne gladi i zavisnost od hrane;
  • i koje promene zaista mogu pomoći da postignete i dugoročno održite zdraviju telesnu težinu.

Jer tek kada razumemo zašto dolazi do gojenja, možemo doneti odluke koje će imati dugoročan pozitivan uticaj na naše zdravlje.


You may also like...

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *